ODABIR VARIJABLI ZA STVARANJE MODELA OBRADBE KRUTOGA OTPADA U GRADOVIMA I NASELJIMA HRVATSKE

[摘要] U ovome radu prikazuju se rezultati druge faze istraživanja mehanizma nastanka otpada u Republici Hrvatskoj. Prikazuju se međusobne korelacije 16 varijabli te se raspravlja o prirodi tih odnosa u kontekstu kauzalnosti, odnosno nezavisnosti. U zaključku se predlažu nezavisne varijable za daljnje postavljanje modeliranja nastanka otpada. Modeli proizvodnje otpada služe planiranju gospodarenja otpadom. Podatci iz takvih modela izravno utječu na sustav prikupljanja otpada u pogledu osoblja, iskoriÅ¡tenja vozila te operativnih troÅ¡kova. Također služe u praćenju sustava kao na primjer za analize efekata provedbe različitih akcija i politika u gospodarenju otpadom. Klasificiraju se na deskriptivne i prediktivne modele. Dok se deskriptivni modeli temelje na tokovima otpada (materijala) tijekom različitih faza životnoga ciklusa proizvoda prema proizvođaču otpada i od njega, prediktivni (predviđajući) modeli temelje se na faktorima koji opisuju proces nastanka otpada. Faktori u prediktivnim modelima mogu biti vodoravni – opisuju međusobnu razmjenu između različitih vrsta otpada, i okomiti – opisuju promjene u ukupnoj količini otpada nastale kao posljedica demografskoga, ekonomskoga, tehničkoga i druÅ¡tvenoga napretka. Modele proizvodnje otpada obilježavaju jedinica uzorkovanja, tok odnosno vrsta otpada, nezavisne varijable te metoda modeliranja. Jedinica uzorkovanja obično se temelji na administrativnim jedinicama. Kao metode modeliranja spominju se: uspoređivanje grupa, analiza (viÅ¡estruke) regresije, analiza ulaza i izlaza, analiza vremenske crte i modeliranje dinamike sustava. Komunalni otpad nastaje u kućanstvima i gospodarstvu kao rezultat svakodnevne ljudske potroÅ¡nje. Količina komunalnoga otpada ovisi o broju potroÅ¡ača, tj. broju stanovnika ili kućanstava. Svakodnevna potroÅ¡nja ovisi o količini raspoloživoga novca za potroÅ¡nju – Å¡to je viÅ¡e novca slobodno za potroÅ¡nju, to je viÅ¡e potroÅ¡ačkoga odnosno komunalnoga otpada. Ako su u mogućnosti proizvesti vlastitu hranu te razgraditi ili kompostirati otpad ili njime nahraniti životinje, potroÅ¡ači kojima je to način života, kao Å¡to su to stanovnici sela i predgrađa, te stanovnici područja s nižom zaposlenošću i nižim plaćama slabije koreliraju s količinom proizvedenoga komunalnog otpada, odnosno proizvode manje otpada po stanovniku negoli stanovnici gradova, gdje je veća zaposlenost i prosječno primanje. U stvaranju komunalnoga otpada sudjeluju i posjetitelji odnosno turisti, koje se u kontekstu stvaranja komunalnog otpada može promatrati kao dodatno stanovniÅ¡tvo. Svi navedeni čimbenici nastanka otpada modu se prikazati odgovarajućim parametrima. U testiranju hipoteze modela nastanka komunalnoga otpada ispituje se koji parametri koreliraju s količinom otpada. Također potrebno je ispitati i kako ti parametri međusobno koreliraju te gdje postoji mogućnost da su slični odnosno da su međusobno zavisni. U ovome radu razmatrane su sljedeće varijable/parametri: 1. parametri koji opisuju županiju (broj gradova, općina, sela, povrÅ¡ina županije, gustoća naseljenosti, duljina cesta u županiji) 2. parametri koji opisuju broj stanovnika u županiji (broj stanovnika i broj kućanstava iz popisa stanovniÅ¡tva, broj stanovnika registriranih u sustavu skupljanja komunalnoga otpada) 3. parametri koji opisuju stanovniÅ¡tvo županije u pogledu života u urbanim odnosno ruralnim sredinama (broj kućanstava bez zemlje, broj kućanstava sa zemljom, povrÅ¡ina koriÅ¡tenoga poljoprivrednog zemljiÅ¡ta u županiji 4. parametar koji opisuje broj nerezidentnoga stanovniÅ¡tva (broj turističkih noćenja u županiji) 5. gospodarski pokazatelji (broj zaposlenih u pravnim osobama, prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih u pravnim osobama, ukupne godiÅ¡nje netoplaće zaposlenih u pravnim osobama). Podatci su prikupljeni za period 2009. – 2013. na razini Republike Hrvatske. Jedinica uzorkovanja odgovara jedinicama lokalne samouprave – županije. Najvažniji zaključci jesu: • Duljina cesta u županiji dobro korelira s ostalim parametrima u grupi koji opisuju županiju. • U grupi parametara koji opisuju broj stanovnika svi su međusobno i s proizvodnjom otpada dobro korelirani te se u tome smislu mogu koristiti kao sinonimi. • Broj kućanstava bez zemlje i sa zemljom može se koristiti zajedno, umjesto ukupnoga broja kućanstava. • Broj kućanstava sa zemljom dobro korelira s povrÅ¡inom koriÅ¡tenoga poljoprivrednog zemljiÅ¡ta, te se može koristiti ili jedno ili drugo. • Broj turističkih noćenja korelira s mnogim drugim varijablama, ali smatra se da su te korelacije posredne, a ne zavisne. • Od gospodarskih pokazatelja mogu se koristiti ili ukupne netoplaće ili broj zaposlenih i prosječne netoplaće po stanovniku. Ovi pokazatelji ne uključuju ostale izvore prihoda, pa je potrebno pronaći bolji način da se prikaže količina novca za potroÅ¡nju po stanovniku. • Tako strukturirane varijable mogu se smatrati nezavisnima za daljnje modeliranje nastanka komunalnoga otpada. • Potrebno je ispitati kako se podatci ponaÅ¡aju kada se Grad Zagreb kao posebna administrativna jedinica statistički razmatra kao dio administrativne jedinice Zagrebačka županija (radi bolje homogenosti uzoraka).

[学科分类] 地质学

[关键词] model nastanka otpada;odabir nezavisnih varijabli;analiza korelacija